Jugoslovenski spomenici arhitekture – brutalizam u arhitekturi
/
/
Jugoslovenski spomenici arhitekture – brutalizam u arhitekturi

Jugoslovenski spomenici arhitekture – brutalizam u arhitekturi

Raznolikost umetnosti ogleda se u tome kako njena tanana nit može proći kroz različite segmente stvaralaštva i svakodnevnog života. O tome svedoči brutalizam u arhitekturi, i jugoslovenski spomenici arhitekture koji su svojim specifičnim izgledom “upali u oko” ljubiteljima savremene umetnosti. 

Predstavljamo vam upečatljive, neobične i jedinstvene spomenike jednog vremena, sistema, i jedne države. Otkrivamo vam brutalizam u arhitekturi, kao i njegove predstavnike u arhitekturi Jugoslavije, koji su se proslavili i u svetu. 

Šta je brutalizam u arhitekturi i kada je nastao? 

Baš kao što slikarstvo odlikuju različite boje, četkice i  platno, tako arhitekturu odlikuju materijali i skice građevina, po tome, između ostalog, razlikujemo i različite pravce ovog vida stvaralaštva. 

Ono što odlikuje brutalizam u arhitekturi jeste beton – masivne, teške, sive betonske ploče. Brutalizam kao arhitektonski stil ubraja se u modernu arhitekturu, s obzirom da je nastao nakon Drugog svetskog rata. Ime brutalizam dolazi od francuskog izraza kojim se opisivao kabast i grub beton. 

Ovaj izraz najbolje je opisivao brutalizam jer je ovaj arhitektonski stil počivao na konstruisanju građevina od teških betonskih ploča, fokusirajući se na praktičnost i masivnost, uz potpuno odsustvo estetike i detalja. 

Odlike brutalizma 

Ono što najbolje oslikava brutalizam u arhitekturi jeste praktičnost ispred lepote. Dakle, od arhitekti se tražilo da što više iskoriste prostor, i kapacitete građevina, bez fokusiranja na estetiku. 

Primeri ovakvih građevina jesu jugoslovenski spomenici. Ipak, iako lepota nije bila u fokusu graditelja tog vremena, ispostavilo se da je ona ipak u oku posmatrača, s obzirom da je prepoznatljiv izgled ovih zgrada dobio na značaju. 

Jugoslovenski spomenici arhitekture – višenamenske građevine 

Kada kažemo jugoslovenski spomenici, prva asocijacija verovatno budu upravo  spomenici širom bivše SFRJ, međutim reč je i o stambenim zgradama, državnim ustanovama i građevinama drugih namena koje su imale relativno slične odlike, zbog kojih su i bile toliko upečatljive. 

U bivošoj Jugoslaviji brutalistička arhitektura cvetala je od 1948. do 1980. godine. U tom periodu izgrađene su najznačajnije građevine, koje i danas predstavljaju simbol socijalističke masivne gradnje, koja je za cilj imala da pokaže snagu i reprodukciju tadašnjeg društva. 

Svi značajni jugoslovenski spomenici arhitekture građeni su u brutalističkom stilu, a neki od najznačajnijih predstavnika ovih građevina u Srbiji su Geneks kula, Muzej savremene umetnosti, kupole Beogradskog sajma i mnoge druge. Ipak, ovde je reč o jugoslovenskim spomenicima, te ćemo se fokusirati na predstavnike širom bivše SFRJ. 

Brutalistička arhitektura Jugoslavije i njeni značajni predstavnici

Arhitektura Jugoslavije je kroz brutalizam pokazala svoj pun potencijal, i to kroz građevine koje i danas predstavljaju arhitektonski i konstrukcijski veoma smele poduhvate. Oni ponosno prkose godinama, čuvajući duh jednog gotovo izbledelog vremena. 

Evo predstavnika koje smo mi izdvojili. 

Spomenik na Sutjesci – betonski stubovi kao večni podsetnik

Betonski spomenik na sutjesci

U Bosni i Hercegovini nalazi se Spomenik na Sutjesci, izgrađen kao sećanje na jednu od najkrvavijih i najtežih bitaka u Drugom svetskom ratu, u kojoj je 300 nemačkih aviona bombardovalo 18.000 vojnika Jugoslovenske narodnooslobodilačke armije bez aviona. 

Spomenik je izgrađen od dve simetrično postavljene masivne betonske konstrukcije, koje su visoke 19 metara. Između ovih betonskih gromada se može proći, što bi trebalo da ostavi posebno jak utisak na one koji posete ovaj spomenik.

Geneks kula na Novom Beogradu – Zapadna kapija grada

Na Novom Beogradu postoje mnogobrojni primerci brutalizma, a jedan od najupečatljivijih gađevina arhitekture Jugoslavije je svakako kula Geneks. Ova stambena zgrada od 35 spratova poznata je i kao Zapadna kapija Beograda, i predstavlja jednu od najupečatljivijih građevina beogradske panorame, koja je često bila deo filmske scenografije.

Spomenik na Kosmaju – betonski ukras ove planine

Betonski spomenik na Kosmaju

Spomenik na Kosmaju nalazi se na vrhu Mali vis, izgrađen je 1971.godine u čast Kosmajskog partizanskog odreda. Ovaj impozantni spomenik,  visok je 30 metara, i predstavlja simbol planine Kosmaj. Čini ga pet betonskih krakova, koji simbolizuju iskru slobode i borbe. U sredini se nalazi i večni plamen kao dodatna simbolika. 

Zgrade televizorke u Bloku 28 i Sava centar – urbani simboli Beograda

Popularne zgrade koje se nalaze nadomak Sava centra u Beogradu, čiji prozori podsećaju na ekrane starih televizora postali su simbol jednog vremena i masovnog građenja stambenih objekata za vreme socijalizma. 

Sava centar je takođe pravi primer brutalističke arhitekture, u svom punom sjaju. Ovaj deo Novog Beograda je pravi socijalistički kutak, koji oslikava autentičnu estetiku tog vremena. 

Zgrada Glavne pošte u Skoplju – neobična futuristička građevina

Futuristička, groteskna betonska građevina jedan je od predstavnika brutalističke jugoslovenske arhitekture u Makedoniji. Prestonicu ove zemlje krasi veoma neobična i masivna građevina duga čak 240 metara. 

Toranj na Avali – simbol panorame Beograda 

Simbol beograske planine, Toranj na Avali prvobitno je  pušten u rad 1965. godine, i ponosno je prkosio prirodi, sve do 1999. godine kada je srušen za vreme bombardovanja. Bio je visok 202 metra. Ova impozantna građevina je obnovljenja, a u tom poduhvatu učestvovali su mnogobrojni donatori, koji su želeli da Avalski toranj ponovo zasija. 

Jugoslovenska betonska utopija u muzeju MoMa 

Jugoslovenski spomenici arhitekture postali su predmet interesovanja svetske javnosti, a u prilog tome  govori činjenica da je čuveni njujorški Muzej modernih umetnosti (Museum of Modern Art -MoMa), predstavio izložbu pod nazivom “Betonska utopija – Jugoslovenska arhitektura, 1948 – 1980.” 

Izložba je otvorena 15. jula 2018. godine i predstavlja upravo jugoslovenske spomenike arhitekture, nastale za vreme Tita. Izložba ima za cilj da predstavi arhitekturu nastalu kao odgovor na uticaj kapitalističkog Zapada i socijalističkog Istoka. 

Jedno vreme, jednu vlast, i jednu potrebu da se prikaže snaga i potentnost ujedinjenog naroda, i sistema koji počiva na društvu. 

Nadamo se da ste nakon ovog teksta otkrili da je brutalizam u arhitekturi mnogo više od naslaganih betonskih ploča, ovo je stil koji je sa sobom nosio poruku. Osim popularnih spomenika ovog vremena, jugoslovenski brutalizam možete videti na mnogim lokacijama, zato obratite pažnju na znakove pored puta. 

Start typing and press Enter to search

Shopping Cart

Nema proizvoda u korpi.