Kako umetnost oplemenjuje svet?
/
/
Kako umetnost oplemenjuje svet?

Kako umetnost oplemenjuje svet?

Umetnost se neminovno prožima kroz sve sfere života i gotovo je nemoguće da se njena prisutnost ne oseti i u najmračnijim danima kao i u onim najosunčanijim. Ona ne služi samo da impresionira čoveka, iako je neretko taj utisak upravo najintenzivniji. Njena svrha postojanja se odnosi i na nauku, filozofiju, kao i emotivnu i kognitivnu zrelost ličnosti. Ona je toliko moćna da i kada nismo svesni njene prisutnosti, ona postoji, implementirana je u svaki segment i stimuliše sva ljudska čula konstantno.

Čovek posmatra slikuBez obzira na pravac u umetnosti, žanr, kulturološku podeljenost, ono što je osnova njenog postojanja je bezvremensko nastojanje da zadovolji čovekovu potrebu za odgovorima posredstvom nota, reči ili kista. Uzimajući u obzir da se postojanje umetnosti vezuje za rane početke ljudske vrste, teško je odabrati reči kojima bi se njena relevantnost predstavila. U nastavku teksta saznajte na koji sve način umetnost oplemenjuje svet i u kakvoj je vezi sa naučnim pitanjima i dostignućima.  

Zašto umetnost oduvek postoji?

Svakome je bar jednom palo na pamet pitanje koje se tiče razloga postojanja umetnosti. Umetnost crtanja, odnosni prvi crteži iz pećina koji imaju starost procenjenu na 35 000 godina svedoče o čovekovoj potrebi za ostavljanjem traga na Zemlji. I u vreme kada je čoveku egzistencija bila apsolutni prioritet, javila se želja za crtanjem, pravljenjem prvih instrumenata, kreiranjem pisma…

Prema mišljenju antičkih filozofa, umetnost je služila da oponaša prirodu, ali dajući joj viši, unutrašnji smisao, dok je umetnik bio pod uticajem muza koje su mu pomagale da taj nivo dosegne. Sa druge strane, ono što je svrha posmatranja umetničkog dela je vezano za emotivno pražnjenje, odnosno katarzu. Neki su je dovodili u vezu sa prirodom, neki u vezu sa Bogom, neki su smatrali da je esteska vrednost presudna. Bilo je vremena kada se verovalo da samo lepe slike i zabavna literatura imaju opravdanje postojanja. Ipak, kako su se vekovi smenjivali, tako bi se drastično menjao pogled na umetnost, uključujući slikanje, književnost i muziku.

O kvalitetu dela i o testu vremena koja ona premoste, pisani su brojni romani, a mišljenje su imali svi – od kritičara, književnika, slikara, filozofa do običnog čoveka koji je odluku donosio prema sopstvenim preferencijama koje je smatrao relevantnim za umetnost.

Umetnost i vrste umetnosti koje nas svakodnevno okružuju

Svako od nas je okružen različitim oblicima umetnosti, ali je prirodno da čovek ne uoči na svim sitnicima umetničko postojanje. Naime, čak i bilobord, fotografija, ručno izrađena viljuška, karikatura u kancelariji, sve nosi sa sobom delić identiteta stvaraoca ili barem njegovog stvaralačkog opusa.

Umetnost i vrste umetnosti se mogu odnositi na dva različita termina, pri kome će vrste umetnosti dobiti prednost u vidu čovekove svesnosti da prisustvuje umetničkom činu, što podrazumeva odlazak na koncert, izložbu ili posetu muzeju. Osobe koje su sklone generalizaciji i shvatanju umetnosti samo kao takve, teško uočavaju sve što se oko njih postoji i nosi vid umetničkog obeležja.

Kvalitet umetničkog dela kao parametar njenog postojanja

Kao jedan od glavnih problema se nameće relacija kvaliteta umetničkog dela sa njegovim postojanjem. Naime, ne smatraju svi da je umetnost sve što se nalazi oko nas, a kritičari i istoričari umetnosti se vrlo često trude da to i nametnu kao ispravno razmišljanje, što ima smisla ako uzmemo u obzir da je opstanak njihove profesije zavistan od procene kvaliteta nekog dela.

Ipak, postoji pregršt razloga da se umetnost ceni, bila ona funkcionalna ili ne, bilo da nosi sa sobom odobrenje velemajstora o njenom kvalitetu i bilo da je samo u vama probudila nešto. Ipak, treba imati na umu mudrost Pikasa koji je smatrao da su sva deca umetnici, ali da je teško da to ostanu i kada odrastu. Ukoliko je verovati Pikasu, potrebno je samo verovati da stvaralac nosi poruku, ali i da je ona dovoljno interesantna da biste poželeli da je pročitate.

Gustav Klimt Poljubac - puzleŠta je zajedničko umetnosti i nauci?

Na prvi pogled, može biti neverovatno da umetnost crtanja i slikanja, muzika, ali i svaki drugi vid kreativnosti može biti povezan sa naukom. Ipak, prema mišljenju brojnih stručnjaka, nauka je je pristutna i neophodna kako bi objasnila prirodne fenomene, dok je uloga umetnosti da fenomene predstavi društvu. Uvek je važilo mišljenje da su nauka i umetnost dva neodvojiva elementa, a poslednjih godina je to posebno odjeknulo svetom.

Naime, smatra se da umetnost možda nema moć da objasni neku pojavu ili teoremu, ali je dovoljno plemenita da notama ili četkicom oboji njenu svrhu. Ovome ide u prilog i činjenica da su brojni umetnici tokom istorije bili i pronalazači, naučnici, vrsni poznavaoci anatomije, biologije, nauke… Prostije rečeno, jako je teško odrediti granicu gde počinje um umetničkog stvaralaštva, a gde naučnog.

Možda najlepša osobina umetnosti je što nije koncizna, što ima milion odgovora i još mnogo pitanja koja će tek postaviti. Zbog svega navedenog, teško je umetnosti dati jasnu definaciju, staviti je u nekakav okvir koji će svi ljudi smatrati ispravnim, ali to nije ni potrebno. Dovoljno je da nastavi da postoji i golica maštu i radoznalost, a ljudi će dok je sveta i veka nastojati da razumeju šta je umetnik hteo da kaže.

Start typing and press Enter to search

Shopping Cart

Nema proizvoda u korpi.